Riječ je o štitnjači, organu smještenom uz obje strane grkljana i dušnika. To je neparan organ sastavljen od dva režnja povezana jednim užim dijelom koji se naziva istmus. Kao i druge žlijezde sa unutrašnjim lučenjem i štitnjača svoje hormone izlučuje u krv. Zato je ona i dobro prokrvljena, a njeni hormoni djeluju na sva tkiva i organe u čovjekovom organizmu.
Ta mala žlijezda je od velike važnosti za zdravlje čovjeka. Ne postoji niti jedno tkivo ili organ koji nije pod utjecajem njenih hormona. A ona luči dva hormona neophodna za razvoj i normalnu funkciju organizma: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).
Količina joda u prehrani
Za sintezu hormona štitnjače u organizmu je potreban jod koji se unosi raznovrsnom prehranom. I upravo jod, u slučaju povećane radijacije, predstavlja opasnost. Štitnjača, naime, ne razlikuje stabilni jod od radioaktivnog, a ovaj drugi izaziva rak. Zato je u svijetu nastala strka za stabilnim jodom i odgovarajućim tabletama kalijevog jodida. Jod u organizam, inače, unosimo hranom, a najviše ga ima u školjkama i plodovima mora, u bijelom luku, susuamu, soji i špinatu. Međutim, količina joda u ovim namirnicama zavisi od toga koliko joda ima u zemljištu na kome su biljke rasle. Naravno, najviše ga je u školjkama i plodovima mora, jer oni uzimaju jod iz morske vode. A, ako joda nema u zemljištu, u hrani ga neće biti, ili bar ga neće biti dovoljno. I tada nastaju problemi.
Lučenje hormona i sol
Pokazalo se da je od presudne važnosti dobro jodiranje kuhinjske soli što je kod nas riješeno zakonom iz 1953. godine, a kasnijim dopunama precizirano je da u kilogramu soli mora biti 25 miligrama kalijeva jodida i to se smatra optimalnom količinom koja omogućuje normalan rad štitnjače.
Ali, ni štitnjača ne djeluje samostalno. Lučenje njenih hormona je pod utjecajem hormona hipofize, TSH, koji osovinom hipotalamus-hipofiza-periferna žlijezda kontrolira rad štitnjače.
Hormoni štitnjače u organizmu djeluju tako da povećavaju opći nivo metabolizma što znači da će u slučaju viška hormona štitnjače nivo tog metabolizma, odnosno potrošnja biti povećana.
Štitnjača utječe na pojačanje mentalnih procesa, ubrzanje rada srca, disanja i probave. Hormoni štitne žlijezde djeluju i na cjelokupni neuroendokrini sistem, pa je utjecaj na ponašanje i opće raspoloženje velik. Stoga je normalan nivo hormona štitne žlijezde koja se naziva eutireozom jedan od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti.
Višak i manjak hormona
U slučaju poremećaja štitnjača može izlučivati višak ili manjak hormona.
Simptomi viška hormona (hipertireoza: nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje.
Simptomi manjka hormona (hipotireoza): trajni umor, pospanost, debljanje, nakupljanje tekućine u tijelu i poremećaj probave (zatvor).
U slučaju manjka hormona tokom razvoja djeteta najviše trpi živčano tkivo, pa je hipotireoza jedan od najčešćih uzroka mentalne zaostalosti kod djece.
Važno!
Suprotno ustaljenom mišljenju, poremećaj rada štitnjače ne mora uvijek biti udružen s vidljivim i očitim povećanjem ove žlijezde, a isto tako vidljivo povećana štitnjača ne znači obavezno i funkcionalni poremećaj.
