Epidemija usamljenosti
Moderna medicina pomaže sve većem broju ljudi da žive dužim i zdravijim životom nego ikada do sada. Novija istraživanja pokazuju da novu pošast predstavlja sve prisutnija društvena izolacija – samoća.
Naučnici upozoravaju na “epidemiju usamljenosti”, koja utiče na razvoj brojnih zdravstvenih problema. Rezultati studije Američkog udruženja psihologa pokazuju da su kod osoba sa višestrukim društvenim kontaktima izgledi za iznenadnu smrt niži za čak 50 odsto.
Usamljenost šteti srcu i izaziva karcinom
Metaanaliza sprovedena na 148 studenata iz SAD, Evrope i Australije pokazuje da društvena izolacija, usamljenost i odluka da osoba živi sama značajno utiču na ranu smrt.
Podaci prikupljeni u okviru više stotina raznih studija sprovedenih među milionima ispitanika daju snažne dokaze o značaju društvenih kontakata za fizičko zdravlje pojedinca.
Usamljeni ljudi češće puše, gojazni su i rjeđe vježbaju. Usamljenost se povezuje sa povećanom opasnošću od razvoja karcinoma dojke i kardiovaskularnim problema.
Porast broja hronično usamljenih
Naučnici tvrde da je 2010. godine oko 35 posto ljudi starijih od 45 godina bilo hronično usamljeno. Samo deceniju ranije bilo ih je tek 20 posto.
Kao razlog za to navode se sve više domaćinstava sa po jednim članom, veća stopa razvoda i snažnije fokusiranje na društvene mreže, nego na stvarne životne kontakte, prenose naučni portali.
Nije neophodno živjeti sam da bi se osjećao usamljeno
Osoba ne mora biti fizički sama da bi se osjećala usamljeno. Usamljeno je 43 posto starijih ljudi, iako ih samo 18 posto živi samo.
Prema podacima Njemačkog centra za osobe treće životne dobi, osobe koje se osjećaju isključeno ili društveno izolovano imaju više izgleda da se osjećaju usamljeno. Utisku da “ne pripadaju nigdje” u moderno doba sve češće doprinosi izraženo siromaštvo.
