Doc. dr. Maida Mulić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, u razgovoru pojašnjava kako salmonelozu, infekciju bakterijom salmonela, u smislu epidemijskih pojava ili sporadičnih slučajeva najčešće susrećemo u ljetnom periodu zato što je najčešći rezultat infekcije ovom bakterijom kontaminirana hrana ili nestručno rukovanje osoblja tom hranom u smislu njenog deponovanja i čuvanja.
Uzroci infekcije: Kontaminirana hrana ili kliconoše
“Uzroci infekcije mogu biti i osobe koje su nosioci samog uzročnika infekcije, tzv. kliconoše, a koje nisu pod zdravstvenom kontrolom i sanitarnim nadzorom”, pojašnjava dr. Mulić. Te dodaje kako pravila propisuju nadzor nad osobama koje kao osoblje rade sa predmetima upotrebe ili su uključene u sam proces pripreme hrane ili na bilo koji način rade sa djecom.
“Osoba može biti nosilac infekta koji izlučuje putem fecesa i urina, međutim, bakterije mogu biti prisutne i na rukama, na sitnim ranicama ili na predmetima opće upotrebe. Kao što su radne površine jer je to bakterija koja se prenosi fecesom”, navodi dr. Mulić i dodaje kako uzročnik infekcije mogu biti i loši higijenski uslovi.
“Upravo stoga je regulisan redovni sanitarni nadzor osoba koje su označene kao kliconoše i one moraju ići na laboratorijske pretrage svakih šest mjeseci”, pojasnila je dr. Mulić. Dodaje kako se u slučaju trovanja djece u sarajevskim vrtićima, budući da je osoblje bilo pod higijensko sanitarnom kontrolom i nadzorom, vjerovatno radi o nekoj od namirnica koja je bila kontaminirana salmonelom, odnosno loše čuvana.
Dugotrajne posljedice infekcije salmonelom
Na upit o tome da li osobe koje prođu infekciju salmonelom ostaju kliconoše, dr. Mulić pojašnjava:
“Djeca koja prođu infekciju, ne ostaju kliconoše. Upravo iz tog razloga je jedna od sugestija epidemiologa ta da roditelji ne uzimaju terapiju na svoju ruku. Stručno liječenje pacijenata sprečava kliconoštvo, a terapija koja se primjenjuje pod kontrolom ljekara tačno određeni vremenski period. Na osnovu predviđenog mikrobiološkog nalaza treba da dovede do potpune eliminacije klice iz organizma”, ističe naša sagovornica.
Budući da se na našim područjima uglavnom radi o salmoneli koja izaziva stomačne probleme. Infekcija salmonelom ne ostavlja dugotrajne posljedice u smislu erozije sluznice jer se sluznica želuca dosta brzo obnavlja, a opšti simptomi slabosti se povlače.
Ipak, dr. Mulić pojašnjava kako u okviru neadekvatnog liječenja i neprovjerenog javljanja ljekaru, bolest može poprimiti puno ozbiljnije simptome. U slučaju da bakterija prođe obrambenu liniju limfe i pređe u krv i tim putem se raznese do svih organa. Tada može napraviti gnojne infekcije u plućima, bubrezima…
Ne širiti paniku
“Međutim, na našim područjima rijetko kad imamo takve slučajeve, tako da se samim liječenjem simptomi povlače i nakon 15 do 20 dana možemo reći da je osoba zdrav. Sa laganom osjetljivošću želuca koja se uz higijensko dijetetski režim povlači u nekom periodu ne dužem od mjesec dana”, istaknula je dr. Mulić.
Ona dodaje kako terapija infekcije antibioticima u slučajevima salmoneloze nije neophodna. Te kako detalje liječenja određuju stručne osobe. Iz toga razloga, poručuje, nema razloga za širenje panike među roditeljima.
“Istina, obolio je veliki broj djece, ali ne treba praviti dodatnu paniku niti širiti dezinformacije. Naravno da smo posebno osjetljivi kad su u pitanju djeca, ali salmoneloze su nešto što se dešava i što se prilično dobro liječi bez težih posljedica”, dodala je dr. Mulić. Na kraju razovora je poručila kako ovakvi slučajevi svakako trebaju biti poruka inspekcijama za dodatni nadzor o kontroli hrane.
Još činjenica o salmoneli
Uobičajeni izvori salmonele su životinje koje se uzgajaju zbog mesa, perad, sirovo mlijeko, jaja i proizvodi od jaja. Salmonela se uglavnom prenosi proizvodima životinjskog porijekla, a čest način prenošenja na ljuski kokošjih jaja i putem mlijeka. Međutim, salmonela se može prenijeti i putem druge hrane, pa i sa drugih zaraženih površina i kontaktom sa zaraženim ljudima.
Salmonela nije otporna na visoke temperature, te neće izdržati zagrijavanje na 70 stepeni Celzija više od dvije minute. Ipak, ni dobro kuhana hrana nije uvijek sasvim sigurna, a u kuhinjama se zna dogoditi da se bakterije prenesu kontaktom sa sirove hrane na onu već pripremljenu.
Salmonela može opstati na suhim površinama i po mjesec dana, a na mokrim mjestima i po tri mjeseca. Na temperaturama većim od 20 stepeni Celzija salmonela je agilnija i time zaraznija.
Klinički se infekcija salmonelom može prezentirati kao gastroenteritis koji obično počinje 12 do 48 sati nakon. Počinje nakon ingestije organizma s mučninom i grčevima u stomaku, nakon čega slijedi proljev, temperatura, a ponekad i povraćanje.
