Simptomi na koje treba odmah reagirati
ZGLOBOVI
Bol u zglobovima – bol je rani simptom reumatoidnog artritisa. Često počinje u malim zglobovima prstiju, zglobovima (ramena, koljena, kukovi) i gležnjevima. Bol je često simetrična, ali može biti žešća na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka češće koristi. Kod RA bol može biti konstantna ili povremena, lokalizirana ili široko rasprostranjen. Bol je važan simptom kod dijagnosticiranja RA.
Krutost zglobova – krutost koja traje pola sata ili više klasični je znak reumatoidnog artritisa, uglavnom, iako nije pravilo ta krutost se javlja odmah nakon buđenja. Kod nekih pacijenata jutarnja se ukočenost smanjuje tokom dana, a zatim ponovno počinje navečer. Čak i dugo sjedenje može uzrokovati da se zglobovi ukoče.
Otečenost – osoba ima dojam natečenosti puno prije nego što to postane vidljivo drugim ljudima. Zahvaćeni zglobovi se povećavaju i brzo deformiraju. Zglobovi mogu ostati u jednom položaju, prsti se primiču prema malom prstu što mijenja položaj tetiva. . Oteklina ručnog zgloba može uzrokovati sindrom karpalnog tunela.
Čvorići na zglobovima – oko 30 do 40 posto ljudi s reumatoidnim artritisom imaju tvrde izbočine (čvoriće, nodule) tačno ispod kože u blizini zahvaćenog zgloba.
Toplina u zglobovima – ponekad su upaljeni zglobovi topli na dodir. Ako je zglob topliji od kože nad obližnjom kosti to može biti znak RA.
GUBITAK FUNKCIJE
Disfunkcija – RA može ometati svakodnevne aktivnosti poput rezanja hljeba, otvaranja kutije žitarica ili rada na tipkovnici. Ako su zahvaćena koljena, osoba može imati poteškoće prilikom penjanja uz stepenice.
Umor – gotovo svi oboljeli od RA osjećaju umor, koji je uobičajen simptom mnogih autoimunih stanja. Dobra vijest je što se umor smanjuje kada se bolest stavi pod kontrolu.
Gubitak mišića – je ozbiljna komplikacija RA. Kada su istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji ispitali CT, otkrili su “značajne deficite u mišićnoj masi i gustoći mišića” kod osoba s RA u usporedbi sa zdravim pojedincima. Ako, primijetite gubitak mišićne mase ili značajno smanjenje snage, važno je obavijestiti liječnika. Gubitak mišića može utjecati na pacijente s RA u roku od godine dana od razvoja stanja.
Depresija – i kronični stanja obično idu ruku pod ruku, a reumatoidni artritis nije iznimka. U stvari, studije ukazuju da je depresija dva do četiri puta češća kod pacijenata s RA nego kod opće populacija. Ali, za razliku od nekih drugih uvjeta, depresija je specifična za rani simptom RA, a ne nešto što se razvija zbog problema sa zdravljem.
OŠTEĆENJA
Oštećenja živaca, kože ili organa – RA može uzrokovati srednje povišenu tjelesnu temperaturu i ponekad upalu krvnih žila (vaskulitis) koja dovodi do oštećenja živaca i kože potkoljenice (ulcer). Upala ovojnice pluća (pleuritis), srca (perikarditis) može uzrokovati bol u prsnom košu, otežano disanje i poremetiti rad srca. RA također može potaknuti razvoj metaboličkog sindroma: povišeni krvni pritisak, povišeni šećer u krvi i abnormalne razine holesterola – koje povećavaju rizik od moždanog udara, dijabetesa i bolesti srca.
Iritacija očiju ili usta – ponekad ljudi s reumatoidnim artritisom razvijaju simptome nekog drugog autoimunog stanja zvanog Sjogrenov sindrom, koji napada žlijezdu slinovnicu. U osoba s RA, poznato je kao sekundarni Sjogrenov sindrom. Osim klasičnih simptoma RA, osobe sa sekundarnim Sjögrenovim sindromom mogu doživjeti upalu suznih te i žlijezda slinovnica. To može uzrokovati suhoću usta i očiju. Ali, to je mnogo manje ozbiljno od primarnog Sjogrenova sindroma.
Visoka tjelesna temperatura – Stillova bolest je oblik reumatoidnog artritisa u kojem je visoka tjelesna temperatura prvi simptom.
Liječenje
Ne postoji lijek za RA, ali postoje lijekovi i strategije za ublažavanje simptoma koji se odnose na dugoročno smanjenje upalnog procesa, sprečavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova, očuvanje pokretljivosti. Važno je da se oboljeli kod prve pojave simptoma odmah obrati liječniku jer su prognoze za tretiranje znatno bolje. Za liječenje se koriste nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, uglavnom za ublažavanje bolova, zatim antireumatici polaganog djelovanja kod pacijenata s umjerenim do teškim RA.
Koriste se kortikosteroidi koji smanjuju upalu i usporavaju oštećenja zglobova. Kortikosteroidi mogu poboljšati stanje, ali ako se primjenjuju više mjeseci ili godina, mogu izgubiti na učinkovitosti i izazvati ozbiljne nuspojave. Ostali lijekovi koji se koriste su imunosupresivi i blokatori faktora tumorske nekroze. Ovi preparati mogu uzrokovati teške nuspojave, kao što su povećana osjetljivost na infekcije i oboljenja.
Biološki lijekovi
Ovi lijekovi pripadaju novoj skupini lijekova i razvijeni su za čitav niz bolesti. Preparati se proizvode pomoću rekombinantne tehnologije (genetičko inženjerstvo) i učinkovite su u poticanju ili inhibiciji djelovanja prirodnih spojeva. Proizvode se u živim stanicama primjenom rekombinantne tehnologije. Biološki lijekovi se obično injiciraju parenteralno, budući da bi se u suprotnom (oralna primjena) bjelančevine od kojih se sastoje razgradile prilikom prolaska kroz želudac.
Biološki lijekovi predstavljaju novu mogućnost liječenja bolesnika s reumatskim bolestima, koji ne reagiraju na uobičajene lijekove i metode. Oboljelima se uz lijekove preporučuje i promijene načina života, pod čim se podrazumijeva: redovita tjelovježba, kontrola težine, zdrava prehrana, tehnike opuštanja i uzimanje preporučenih lijekova.
